Graduado Antonio Joaquim Fortuna Finalista Husi UNTL Ne’ebe Hetan Valor IP 3,54 Grau Academico Licenciado Em Filosofia hanesan segundu lugar.
Antonio Ho Nia Mensagem Nia Maluk Joven Sira Ne’ebe Sei Iha Prosesu Luta Hodi Bele Atingi Metas mak Los Duni Katak Edukasaun Importente Tebes Mai Ita Ema Ser Rasional Ida Laos Orienta Atu Buka Servico Maibe Transforma No Dedika Ita Oinsa Hatene Kona Ba Moris,Tan ne’e Maluk Joven Sira Hotu Katak Edukasaun La Garantia Ita Riku Iha Momentu Ida Maibe Edukasaun Garantia Ita qualidade Iha Kualker Monentu.
Bengkel Narasi Dili (Timor-Leste) Rabu,31 Agustus 2022 :
Naran :Antonio Joaquim Fortunta.
Fatin no data Moris : Baucau/Triloca.13/06/1998.
Hobby : Protocolo/MC
Mehi Ba Futuru :Desde ki’ik hakarak sai Apresentador
Relijiaun : Katolik
Status : Solteiro
Pae : Celestino Fortuntao
Mae : Juliana da Costa
Municipio : Baucau
SD : iha 2004 Remata 2010 iha eskola filal Dara-Sula
SMP : 2011 Remata 2013 iha 3 ciclo “ SAHAE” de Aubaca.
SMA : 2014 Remata 2016 iha Colegio Paulo VI.
Universidade : 2017 Remata 2022 iha UNTL.
Mane : 5
Feto : 4
Iha nia prosesu liu-liu iha vida universitariu Antonio hetan suportasaun masimu husi nia familia,liu-liu nia pae ho mae no maun bin sira.Razaun iha nia uma laran Antonio mesak mak kontinua eskola,mmaibe husi hirak ne’e hotu la signifika katak sira seluk la iha inisiativa ka vontade atu kontinua eskola.Maibe problema ekonomia implika ami hotu nia estudu fo impaktu mos ba bin no maun sira desidi lakoi atu kontinua ba Universidade no to’o iha sekundario de’it.Tamba fator ekonomia uma laran nian. No Antoni mesak mak kontinua nia estudu no ohin loron ho graça tulun sira hotu nia kontribuisaun iha nia prosesu ohin loron Antoni konsege finaliza nia estudo iha nivel lisensiatura nian.
Obrigado ba imi nia suportasaun hotu ha’u sei la selu maibe hakerek ona iha ha’u nia jornada akademika nia katak ita bo’ot sira mak ajente prinsipal no importante mai ha’u nia estudo dehan Antonio ba Bengkel Narasi.
Desafiu ne’ebe mak pessoal Antonio hasoru durante hala’o estudu, serteza que la fasil ba nia hanesan ema ne’ebe sempre hasoru problema oin-oin,la’os kona de’it ba estudu nian maibe engeralmente barak liu halai liu ba moris atu han de’it mos susar ba ami hatuir Antonio.Ainda mais hetan insultu no trata makas husi ema. Exemplu ki’ik ida mak Antonio sei lembra momentu ne’eba mak nia pae faan kalan ne’ebe,mak tuir lolos ami uja maibe tan ami nia estudu to’o pae faan hodi hola sasan ne’ebe mak ami pesija hanesan lapijeira,kadernu,NSST.
Entre ami nain 9 hahu husi bin boot to mai ha’u,sira quase hotu faan pao, no dose hatudu ajuda nia pae ho mae iha vida lor-loron nian.Nia mae ema ne’ebe analfabetismu,maibe nia matenek no servidora diak ida mak ha’u kunhese iha ha’u nia moris nia matenek kona-ba moris lolos.
Ho nia matenek ne’ebe mak nia iha ajuda lolos. Ho mae nia matenek ne’ebe mak mae iha ajuda pae hodi sustenta ami konsege la moris ho mundu analfabetismu hanesan mae.Tamba mae hatene to’o iha de’it ona mak la asesuu ba edukasaun no nia promete katak nia oan sira sei hetan hotu edukasaun maske la simu hanesan ema seluk. Tam ne’e Antonio hato’o obrigado ba mae ho pae ba dedikasaun no motivasaun iha prosesu difisil ida ne’e hanorin ona ami oinsa hatene kona-ba moris no halo balansu ba moris ba moris ida ne’e.
Hahu pre-secundariu ka SMP Antonio iha oan mehi ne’ebe boot, hakarak sai ema apresentador,tan ne’e iha loron ida Antonio nonton nutisia ha’u husu ona ba niaa pai.Pai oinsa ho ema sira ne’eba eskola to’o iha ne’ebe mak sira bele sai hanesan ne’eba. Pai hatan o tenque eskola to’o Universidade, entaun hahu kedan husi tinan 13 Antonio iha ona inisiativa hateten ba pae ho mae katak nia hakarak sai apresentador ida ne’ebe diak no fim nia destinu la lori nia ba iha diresaun ne’ebe mak ha’u hakarak, maibe hatur ha’u iha fakuldade filosofia siensia humana no la’os iha komunikasaun social nian, maibe hirak ne’e hotu determinasaun husi ona matenek nian, nain mak aman maromak. No ohin loron Antonio finaliza nia estudu iha area filosofia nian no sai ema filosofu.
Klaru katak prosesu ida sempre iha failansu ka desafiu barak mak mosu hodi hafraku ita nia vontade,maibe hirak ne’e hotu la sai obstakulu ba Antonio atu taka dalan ba nia rasik hatur. Iha nia nia prosesu ensino no aprendisagem nian, problema oin-oin mak nia sempre hasoru mak hanesan osan la iha presija ohin urjenti, maibe aban lae bain rua mak foin to’o tamba husi foho mai tarde oituan entao implika ba oportunidade barak mak nia soe le’et deit.
Tamba Dili bu’at hotu osan,ida seluk ne’ebe sempre barailha Antonio nia hanoin mak lakon domin husi mae no pai tamba dook.Entau hirak ne’e mos fo hotu impkatu negativo ba nia estudu.Maibe Antonio nafatin forsa hodi hasoru tamba sira tau servico todan ne’ebe nia presija finaliza mak familia sira iha esperansa ba Antonio nune bele representa sira seluk iha nivel universitariu nian hodi taka sapeu metan ka gradua.No fim ohin Antonio konsege ofrese prezente furak liu entre presente sira seluk ne’ebe mak sira hetan mak Anronio konsege finaliza no halo duni nia misaun no dever ne’e to,o rremata.
Antonio hetan klasifiksaun E ho exelente ho valor ne’ebe mak diak mak atingi IP ikus 3,54 husi grau Academico licenciado em Filosofia.Depois de finaliza nia nivel edukasaun ba grau Academico licenciado,Antonio iha mehi hakarak tan atu kontinua tamba tuir Antonio edukasaun importante tebes ba ita.Klaru katak husi finalidade ida ne’e to’o ohin loron nia remata nia estudo nivel lisiensiatura nia hetan financia makas husi nia familia liu-liu pai ho mae.Maibe karik iha oportunidade ba mestrado atu kontinua,estadu tulun hakarak atu financial pessoal agradese tebes tamba ajuda ona familia.
Antonio senti orgulho ba nia an no kontente tebes tamba finalidade sempre no sempre lori ksolok ka felisidade ho nune liu husi felicidade ne’ebe mak ita hetan maske naton hafoin ita ofrese ba aman Maromak ho agradese wain,tamba nia mak buat hotu nia nain no inklui matenek nia nain.
Ikus liu Antonio mos hato’o nia mensagem ba maluk joven sira hotu ne’ebe mak agora dadauk luta hela ba sira nia mehi hodi atingi sira nia metas katak “ Los duni katak edukasaun importante tebes mai ita ema ser rasional ida..” Edukasaun laos orienta ita atu buka servico maibe transforma no didika ita oinsa hatene kona ba moris.Tan ne’e maluk joven sira hotu katak,edukasaun la garantia ita riku iha momentu ida maibe edukasaun garantia ita iha kualker momentu.
Lia murak motivasaun husi Antonio ba belun joven sira katak Iha Filosofia mediaval ida ho naran santo Agustinho hateten nune “ karik o hatene agrdese tempu ne’ebe Maromak fo mak o ema ida ne’ebe hatene kona ba moris .Tamba husi tempu hanorin o oinsa fo valor ba moris.Ema wain hatene halo valorizasaun ba moris maibe ema naton deit mak hatene fo valor ba moris,tan ne’e nafatin agrdese ba saida deit mak o iha maske la halo o riku maibe nia konsege responde o nia precupasaun iha momnetu ne’ebe mak o presija,haktuir Antonio ba Dev (25) Bengkel Narasi Dili Timor-Leste.
