Oleh: Aldo Jlm
Nai nia domin no grasa wain nebe suli mai ita sarani Timor oan sira, nebe hahu koinese fiar kristianismu liu husi ita nia bei-ala sira, tinan atus lima liu ba. Presente furak ba tinan atus lima ne’ebe mak saseluk S.Pedro, Papa Francisco nu’udar representa Kristu nian iha mundu, hili Timor oan ida sai Kardeal hodi bele involve-an iha Kolejiu Kardinalisiu Vatikanu nian. Kolejiu Kardeal ne’e ita kompara ho nasaun Timor karik ne’e hanesan parlamento nasional ka Cúria Vaticano Romano, nebe serbisu hamutuk ho Amu Papa atu foti desizaun ba fiar sarani katolika sira nian.
Timor oan ne’ebe mak hetan previlegio boot ne’e mak Archebispo metropolitan Dili, “Dom Virgilio do Carmo da Silva,SDB”; foti nia sai nu’udar primerio Kardeal iha Timor Leste, iha istoria Timor Leste, liu-liu existensia kristianismu iha tinan atus lima iha rai lorosa’e, no mos ba tinan ruanulu independencia Timor Leste nian.
Previlégio boot ba ita Timor tamba pela primeira vez ita iha ona Primeiro Cardeal Timorense autóctone nebe sei hola parte iha colégio cardinalício no iha Curia Romana (senado do Papa). Ita hotu nia parabéns no orgulho ba Dom Virgilio do Carmo da Silva, SDB, Archebispo da Arquidiocese de Dili tamba iha dia 29 de Maio de 2022 iha loron nebe ita celebra solenidade Jesus sa’e ba Lalehan, iha momento Ângelus dominical iha praça São Pedro Vaticano, Amu Papa Francisco anuncia Cardeal foun hamutuk 21 inklui ita nia Arcebispo de Dili. Entre Cardeal 21 ne’e iha 16 mak idade menos de oitenta, portanto sira ne’e mak cardeal eleitores ba eventual conclave. Cardeal foun hirak nebe anunciado, sei realiza consistório iha dia 27 de agosto de 2022.
Iha istoria Uma Kreda, iha Amu Papa Francisco nia pontificado, sempre mosu novidades sira, novidades nebe mosu iha tinan ida ne’e mak, Amu Papa hakarak associa Bispo sira iha mundo hola parte mos iha Colégio cardiais. Número cardeal iha tinan ida ne’e iha Uma Kreda Universal hamutuk 229, husi numero refere 132 mak cardeal eleitores, katak cardeal hirak nebe iha voz ativa wainhira mosu eventu conclave ruma. Cardeal hirak nebe Amu Papa anuncia ona sira nia naran, durante cerimonia consistorio iha dia 27 de agosto de 2022 sei fo ba sira kadeli cardinalicio no cardeal foun sira sei halo sira nia juramento no koloka barrete (chapeu com 3 ou 4 pontas), iha sira nia ulun, chapéu (barrete) refere hola parte iha vestimenta liturgica nudar sinal de dignidade cardinalato ho nia significado hala’o missão Jesus Cristo nian ho coragem no brani fakar nia ran hodi tane nafatin fe cristão no doutrina sira.
D.Virgilio do Carmo, eleitu sai Kardeal liu husi jestus “Bareta Mean no Kadeli”. Bareta mean signifika simu responsabilidade; simu bareta ne’e husi Maromak ida ne’ebe aas liu nu’udar sinal dignidade kardeal nian. Kadeli katak, simu poder husi Pedro nia liman, nu’udar o nia domin ba Santa Kreda no ba o nia principe. Eminência Cardeal Virgilio do Carmo da Silva,SDB; nudar Cardeal Presbiteral no “Titulus Sancti Alberti Magni”.
Liafuan cardeal ne’e mai husi lian latim “Cardo” ho lian portugues “cerneira” nebe sai hanesan centro ba rotasaun ou sai hanesan ponto sentral ba akordu ida. Orijem istorika husi kolejiu kardinalisiu hahu kedas ho kleru sira iha komunidade kristã primitive iha Roma. Iha fim do primeiro século, nailulik no diácono sira iha momento neba mak ajuda Amu Papa iha Nia ministério espiskopal liu-liu fo asistensia partikular ba atividade karitativa.
Iha Papa Cleto (76-79) nia tempo, hahu hili clero 25 hodi hala’o servisu pastoral iha sidade Roma. Hahu husi momentu nebe mak mosu primeira parokia Urbe (sidade). Susesivamnete, Papa Fabiano (236-250) organiza diak liu tan servisu diákonu sira nian, hodi fahe sidade Roma ba região 14 no fo fiar ba sira kada região hodi halo asistensia servisu pastoral no karitativa. Wainhira número kristaun hahu aumenta ba bebeik iha Roma, nailulik no diakonu sira presiza tan nailulik no diakonu seluk atu ajuda sira (auxiliar). Hahu husi neba mak mosu liafuan Cardeal katak nailulik no diákonu inkardinadu, ajuda Amu Papa hodi hala’o servisu iha Basilica sira iha Roma.
Iha Seculo V, wainhira bispo sira hahu aumenta, nune’e hahu hamosu tan diocese nebe besik sidade Roma, ohin loron ita hanaran suburbicária. Bispo sira ne’e hala’o sira nia servisu liturjiku seminal iha katedral do Papa (Basílica São Joao Laterão). Recentemente mak Amu Papa konfere titulu kardeal ba bispo sira iha diocese seluk fora de Roma, konfere mos ba sira igreja romama balun hanesan sira nia servisu diakonia ou titulu presbiteral.
Husi ideia hirak ne’e mak Amu Papa hanesan mos Bispo ba Cidade Roma nian kolabora husi diacono nailulik no bispo sira iha servisu pastoral, hahu husi neba mak fo origem ba titulo ordem 3 colegio cardinalicio (Bispo, Nailulik no Diácono). Ohin loron kardeal ida-idak nebe mak Amu Papa hili ona, haraik ba sira servisu diaconia ou titulu presbiteral ou titulu episcopal nebe anexa ba diocese 7 iha suburbicária mak hanesan: Ostia, Albano, Frascati, Palestrina, Porto-Santa Rufina, Sabina-Pggio Mirteto, Valletri-Segni.
Funsaun Kardeal (can 349 CIC 83) funsaun kolejiu kardeal iha tolu mak hanesan: 1) kardeal eleitor iha nia diretur esklusivu dentro de Colégio cadinalício fo nia votus segredo hodi hili Amu Papa foun wainhira Sede Vacante (Amu Papa resigna-an ou mate) tuir norma nebe prevê ona iha Kuria Romana. 2) Colegialmente fo konsellu ba Amu Papa iha konsistoriu hodi hare ba kestaun importante no urjente sira kona ba vida sarani iha igreja universal. 3) Individualmente kardeal ida-idak, ho sira nia oficio nebe anexa ajuda Amu Papa hodi tau matan ba Igreja iha mundu tomak.
Amo Papa Francisco nia intensaun hili Timor oan ida sai kardeal tamba nia hadomi Timor, para sai naroman evanjellu nian iha Asia, nu’udar papa João Paulo II nebe mai visita Timor iha tinan 1989 iha Tasi tolu, hodi haklaken katak, “imi mak masin no naroman mundu nian”. Sarani katolika Timor Leste simu ho ksolok grasa boot ne’e no sai previlejiu boot ba Timor Leste iha tinan 20 independencia nian iha tinan ida ne’e, Santo Padre fo nia premio ba Timor Leste, hodi nomeia nia ema ida sai Kardeal.
Maromak nia bensa no grasa wain suli mai ita Timor hanesan loron matan nebe fo nafatin nia roman mai ita iha Timor Leste. Atu hasa’e agradece ba grasa bo’ot ne’e mak hafoin simu konsultorio Kardeal nian iha dia 27 de agosto 2022 liu ba iha Vatikanu Roma, husi Papa Francisco; hafoin hala’o misa agradecimentu iha Tasitolu, tamba fatin Tasitolu ne’e fatin historiku, fatin sakrifisiu nian, Papa João Paulo II halo misa iha fatin ne’e liu ona tinan 33, no mos Timor nia lutador sira barak mak mate iha fatin ne’eba.
Iha nia homilia D.Virgilio Cardeal haktuir kona ba foho, tamba foho mak simbolu Maromak nia horik fatin, liu husi foho mak ita buka hakbesik-an ba Maromak. Iha antigu testamentu hanesan profeta Elias halo orasaun liu husi foho Karmelu no iha novo testamentu Jesus nakfilak-an iha foho Tabor.
Santo Padre fo titulu kardeal ba arcebispo metropolitan Dili, D.Virgilio do Carmo, SDB, iha intensaun tolu mak: *nu’udar premio S.Padre nian ba Timor-Leste, *sai identidade naran katolika nian, *atu fo sasin murak no diak mai ita kristaun Timor oan sira atu kontinua sai masin no naroman ba mundu, tenik amo cardeal do carmo.
Tuir mai nia mos husu ba arte marsiais sira, maski iha koor oi-oin maibe tenki tau forsa hamutuk iha espiritu hadomi malu nian no unidade, para ita nia rai ne’e iha paz no estabilidade. Nu’udar S.Padre fo dokumentu ida hanaran dokumentu Fraternidade Humana, atu ita hadomi malu ho ita nia vizinu sira, liu-liu sira nebe husi relijiaun seluk hanesan Islaun, protestante, no relijiaun sira seluk.
Consistório ne’e iha tipo 2 mak hanesan: “Consistorio Ordinário no Consistorio extrordinário”. Consistorio ordinário mak reuniaun solene nebe preside husi Amu Papa rasik hodi konsulta ka troka hanoin ruma relasiona ho kestoens balun ou atu foti desizaun balun nebe ho nia karakter solene. Consistorio extraordinário mak, hare liu ba situasaun partikular balun nebe ho nia karakter urjensia hodi responde lalais ba problemas.
Kardeal sira nebe fora husi Italia, hanesan Kardeal Timor, depois de konsistoriu no eleva ona ba purpura kardinalisiu no hetan ona servisu husi Amu Papa hodi hola parte iha Kuria Romana se servisu refere la obriga atu hela iha Roma, maibe kontinua serbisu hanesan arcebispo iha nia diocese rasik.
Promosaun ba dignidade Cardinalicio iha (can.351), hanesan tuir mai ne’e: promosaun ba dignidade kardinalisiu reserva deit ba Amu Papa ho nia direitu esklusivu Nia rasik hili ho livremente la depende ba autoridade eklesiastika sira seluk tantu sivil, ho kriteriu hanesan: 1) simu ordem presbiterado, 2) eminente iha doutrina, costume, piedade no prudente, 3) ba hirak nebe Amu Papa hili maibe seidauk ordena ba Bispo bele simu ordenasaun episcopal ou husu dispensa atu mantein nafatin nudar nailulik ho dignidade kadinalisiu, 4) Kardeal hirak nebe Amu Papa anuncio ona ba publiku antecipadamente, depois de publikasaun formal do decreto Papal durante consistório hodi eleva kardeal foun sira ba purpura kardinalísiu no husi neba mak produz nia efeitu no entra em vigor.
Distinsaun Ordem Colégio Cardeal tuir (can.350 CIC 83) mak iha tipu tolu mak Kardeal Episkopal, Kardeal Presbiteral no Kardeal Diakonal. Kardeal ho titulo Ordem episcopal: mak kardeal hirak nebe Amu Papa atribui ba igreja suburbicária iha Roma (Ostia, Albano, Frascati, Palestrina, Porto-Santa Rufina, Sabina-Poggio Mirteto, Valletri-Segni), alien de ba bispo sira ba mos patriarka oriental sira. Kardeal ho titulu ordem Presbiteral mak, kardeal hirak nebe Amu Papa haraik ba sira titulo ba no servisu diakonia iha Urbi (sidade Roma) kompostu husi bispo diocesano não residensial iha Roma nebe mai husi mundo tomak maibe sira iha titular ba Igreja ruma iha Roma. Kardeal titulo diaconal, kardeal hirak ne’e hala’o sira nia servisu iha governu Cúria Romana, no kardel hirak nebe hakarak mantein sira nia vida nailulik maske eleva ona ba kardeal, bele hetan dispensa husi Amu Papa atu la simu ordenasaun Episkopal, maibe kazu kardeal mak iha konklave bele hili sai papa.
Número Kardeal. Iha tinan 1588 número fixa ba kardeal ne’e 70 ho nia base iha Sagrada Eskritura, wainhira Moises hili katuas Israel nain 70 durante êxodo. Iha tinan 1958 ho Papa João XXIII número kardeal hahu aumenta no Papa Paulo VI ho moto próprio “Ingravescentem Aetatem”, dekretu número máximu kardeal ne’e to’o 120. Papa João Paulo II supera número refere, durante ninia pontifikadu nia iha kardeal hamutuk 231 husi nasaun 69. Iha konsistorio 4 de fevereiro de 2015, número kardeal aumenta ba 227 husi nasaun 73 no sai record iha istoria igreja nian. Iha tinan ida ne’e ho kriasaun kardel foun iha dia 27 de agosto 2022 Uma Kreda universal iha kardeal hamutuk 229.
Momento neba Anthony Soter Fernandes Arcebispo Kuala Lumpur mak sai titular ba paroquia refere no vacante (mamuk) desde iha 28 de outubro de 2020 to’o ohin loron. Cardeal ne’e conhecido ho naran Fernandes mate iha Cheras Kuala Lumpur tamba hetan moras grave. Ho ausenência permanente husi Cardeal Fernandes, iha loron 27 de Agosto de 2022, Papa Francisco atribui fali titulo cadinalicio refere ba Cardeal Virgilio do Carmo da Silva,SDB, no iha tempo badak ita nia Cardel oficialmente sei ba halo tomada de posse iha paroquia refere.
A nivel prático, ita nia Cardeal nudar arcebispo de Dili, no residente em Dili tamba ne’e sei la participa iha atividades diárias iha paroquia São Alberto Magno iha Roma, la nomeia pároco no la hola parte iha decisões importante ba iha paroquia refere, maibe nudar Cardeal titular no nia residênsia Segundo iha Paroquia São Alberto Magno, iha momento nebe deit wainhira ba Roma bele Celebra Eucaristia iha Paroquia refere no tau matan mos ba necessidade espirituais sarani sira nian bele liu husi Cardel nia presence fisica ou liu husi carta pastoral.
Amu Papa mos sei haraik ba sira ida-idak titulu cardeal no hahu iha momentu ne’e mak Cardeal sira ita sei bolu ho titulo apelativo “Sua Eminência Reverendíssima”. Husi ponto de vista geográfico, Cardeais sira nebe iha mai husi continente: Europa 107 (54 eleitores), Americano 60 cardeais (38 eleitores), Asia 30 cardeais (20 eleitores), Africano 27 cardeais (17 eleitores), Oceânia hamutuk nain 5 (3 eleitores).
Ne’e mak historia badak kona ba hili kardeal nian iha istoria uma kreda universal hahu husi Sucessor Jesus Cristo São Pedro mai to’o Amu Papa Francisco agora. Ita hotu reza ba ita nia reverendissima eminência D.Virgilio Cardeal do Carmo da Silva,SDB, atu saudável nafatin hodi kontinua ninia serbisu nudar arcebispo metropolitan Dili no mos kardeal ba curia romana nian.
Nu’udar Don Bosco nia oan nebe hetan previligio bo’ot ne’e, husu nafatin grasa D.Bosco nian atu nia mos bele taun matan sarani sira liu-liu ba jovem sira nebe la hatene Maromak nia dalan, hodi lori sira ba santidade iha mundu ne’e no mos iha mundu seluk nebe ita hanaran Lalehan.
Fonte Média Diocese Baucau,no Medsos
By Aldo Jlm’22
Edisi, 070922
